Vitamin B3 ili niacin spada u skupinu vitamina sa važnom fiziološkom ulogom u procesima proizvodnje energije, metabolizma masti te sinteze nukelinskih kiselina. Niacin je uključen u metabolizam inzulina i regulaciju razine šećera u krvi, iako točan mehanizam nije poznat. Toj skupini pripadaju nikotinska kiselina i nikotinamid koje karakterizira topljivost u vodi. Kontinuirani nedovoljni unos uzrokuje specifično oboljenje, pelagru.
Vitamin B3 se u biljnim prehrambenim izvorima pojavljuje u obliku nikotinske kiseline, dok je u životinjskim u obliku nikotinamida. Ova dva oblika su uglavnom u tim izvorima u vezanom obliku zbog čega imaju nešto slabiju bioiskoristivost. Dobar izvor vitamina B3 su mahunarke, orašasti plodovi, proizvodi cjelovith žitarica, gljive te pivski kvasac. Od životinjskih prehrambenih izvora niacinom je bogata riba, meso, perad, jaja, mlijeko. Stabilan je u prisutstvu topline, svjetla, kisika, kiseline i lužine. Preporučeni dnevni unos niacina za muškarce iznosi 16mg, a za žene 14 mg.
Vitamin B3 je u dodacima prehrani dostupan u nekoliko oblika, tj. kao nikotinska kiselina, nikotinamid i inozitol heksanikotinat. Niacin odnosno nikotinska kiselina je dostupna u obliku tableta i kapsula te tableta i kapsula s vremenskim otpuštanjem, za koje se smatra da uzrokuju veće oštećenje jetre. Nikotinamid ima manje nuspojava nego nikotinska kiselina te se preferira u dodacima prehrani, posebno za trudnice ili u dječjim formulama. Mnogi pripravci sadrže oba oblika vitamina B3, nikotinsku kiselinu i nikotinamid, s većim udjelom nikotinamida.
Kada je riječ o obogaćenoj hrani, najčešće se obogaćuje bijelo pšenično brašno te proizvodi od žitarica kao što je bijela riža, kukuruzna krupica, tjestenina i kruh. Niacin je relativno stabilan te stoga se gotovo sva hrana može njime obogatiti, pa i sokovi, keksi i slično.
Za više informacija i savjeta o pravilnoj prehrani posjetite sljedeći link: Nutricionizam.
