Riboflavin, odnosno vitamin B2 je vitamin topljiv u vodi. Osnovne funkcije uključuju sudjelovanje u procesima proizvodnje energije, metabolizma ugljikohidrata, masti , proteina, nukleinskih kiselina i vitamina. Imaju važnu ulogu u staničnom disanju te prijenosu vodikovih iona.
Nedostatak riboflavina u organizmu može uzrokovati suhoću i pečenje usana, usta i jezika. Također može uzrokovati probleme s očima, a naziva se ariboflavinoza. Zbog njegove žute boje riboflavin se često koristi kao bojilo koje se dodaje u hranu (E101, E101a i E106) te se ne smatra štetnim aditivom.
Prehrambeni izvori uključuju biljnu i životinjsku hranu gdje je prisutan u obliku flavin adenin dinukleoida te u manjem udjelu flavin mononukleotida. Riboflavin ima veću bioiskoristivost u hrani životinjskog podrijetla. U hrani životinjskog podrijetla nalazimo ga u jajima, iznutricama, mlijeku i mliječnim proizvodima (jogurt, sirevi), riba (posebno losos), janjetina i puretina. U hrani biljnog podrijetla nalazimo ga u zelenom lisnatom povrću (špinat, blitva), brokuli, prokulicama, šparogama, rajčici, grahu, orašastim plodovima, pivskom kvascu, integralnim žitaricama, soji, bananama i gljivama.
Vitamin B2 – preporučeni unos
Preporučeni dnevni unos za muškarce iznosi 1,3mg, a za žene 1,1 mg.
Najčešći oblici vitamina B2 u dodacima prehrani su riboflavin i riboflavin-5-fosfat. Uglavnom se nalazi u multivitaminskim pripravcima zajedno s ostalim vitaminima B skupine. Riboflavin je nestabilan u prisutstvu svijetla, posebice UV zraka. Toplina i zrak ne utječu značajno na njegov sadržaj u hrani. Kada je riječ o obogaćenoj hrani, riboflavinom se obogaćuju brašno i pekarski proizvodi kako bi se nadoknadili gubitci do kojih dolazi mljevenjem žitarica.
Za više informacija o vitaminu B3 pročitajte ovdje: Izvori i biološka važnost vitamina B3
