Kada govorimo o pravilnoj prehrani, važno je napomenuti da govorimo o prilično relativnom pojmu. Naime, pravilna prehrana osobe kojoj je dijagnosticirana određena bolest bitno se razlikuje od prehrane zdravog pojedinca. Isto tako, pravilna prehrana za različite pojedince može predstavljati različite smjernice koje su ovisne o individualnim karakteristikama i parametrima.
Problemi raznih dijeta
Ono što je bitno znati jest da pravilna prehrana ne bi trebala ni na koji način biti restriktivna. Pod time zasigurno ne treba pretjerivati u bilo kojoj skupini namirnica, ali pretjerane restrikcije često potiču snažnije odgovore organizma prema namirnicama za kojima osoba žudi. Dakle ni pretjerana restrikcija, kao ni prekomjeran unos neće podržati optimalnu prehranu koja treba vašem organizmu.
Vjerovali ili ne, organizam se može privremeno prilagoditi na određene uvjete (u ovom slučaju kada je riječ o unosu nutrijenata). Već u narednim trenutcima poticati lučenje hormona i enzima koji će dodatno otežati pridržavanje željenim uvjetima (primjerice kod određene dijete).
Poseban problem kod raznih dijeta predstavlja činjenica da organizam najprije dovodimo u preveliku restrikciju, koju zbog dugotrajnog slijeđenja prijašnjih obrazaca prehrane, organizam može tolerirati samo određen vremenski period. Taj vremenski period kod pojedinaca može varirati, što je često ovisno o stupnju motivacije. Međutim neizbježno je kako organizam na taj način samo dovodimo do stanja koje će nakon popuštanja dovesti do poznatog jo-jo efekta.
Slastice i pravilna prehrana?
Dakle, na koji način uklopiti slastice u pravilnu prehranu? Za početak, iznimno je važno napomenuti kako su industrijski proizvodi zbog niza aditiva, dodanih šećera (u ovu grupaciju možemo svrstati i glukozno-fruktozni sirup) najmanje poželjan oblik slastica.
Primjer slastice s poželjnim nutritivnim svojstvima je npr. medenjak s đumbirom i cimetom. Uključuje sastojke kao što su raženo brašno, med, cimet i đumbir. Povoljno svojstvo slastica pripremljenih u kućnoj izradi je svakako prilagodba sastojaka ovisno o željenoj teksturi i okusu. Raženo brašno je primjerice moguće zamijeniti heljdinim brašnom čime se pojačava proteinski te mineralni profil slastice. Tako slastica postaje bogatija proteinima, cinkom, manganom, željezom kao i prehrambenim vlaknima te antioksidansima. Cimet je koristan u kontroli razine šećera u krvi kod oboljelih od dijabetesa tip 2. Đumbir pak zahvaljujući svom sastavu, ima značajnu antioksidativnu aktivnost.
Međutim kada je riječ o slasticama najčešće nam prva na pamet padne – čokolada. Danas se na tržištu nalazi širok izbor čokolada koje se razlikuju po udjelu ukupne suhe tvari kakaovih dijelova. Oni se kreću od 25% (mliječna čokolada) pa do 99% (tzv. tamna čokolada). Uz ugljikohidrate, proteine i masti, čokolada je i važan izvor mineralnih tvari i biološki aktivnih sastojaka, posebice polifenola. Polifenoli su najznačajniji prirodni antioksidansi. Uz njih se vezuju brojni pozitivni učinci na ljudsko zdravlje (antikancerogeno, antimutageno, antibakterijsko djelovanje). Povećanje udjela suhe tvari kakaovih dijelova u čokoladi rezultira povećanjem udjela polifenola, ali i izraženijom gorčinom čokolade. Dakle, veći udio kakaa svakako će povećati nutritivni status čokolade.
Umjerenost u konzumiranju slastica
Za kraj, vodeći se s osnovnim pravilom pravilne prehrane, bitno je zadržati umjerenost u konzumiranju slastica. Budući da iste odlikuje viša kalorijska vrijednost (zbog značajnog sadržaja ugljikohidrata i dodanih masnoća), umjerenost je u slučaju unosa slastica, s količinske strane, prilično manja u odnosu na unos ostalih skupina namirnica. Njihov unos u danu svakako mora slijediti ostale parametre prehrane. Također, s obzirom na planiranu količinu treba biti pravilno raspoređen s obzirom na obrok koji se konzumira prije ili nakon takvog unosa.
Isto tako, važno je da kod unosa ove vrste namirnica, a ovisno o unosu ostalih namirnica kroz dan, ne zanemarimo tjelesnu aktivnost. Pomoću tjelesne aktivnosti ćemo najjednostavnije doći u energetski deficit bez odricanja umjerenog uživanja u namirnici.
Umjerenost je relativan pojam te se može značajno razlikovati od pojedinca do pojedinca, ovisno o stopi metabolizma ili pak pridruženoj dijagnozi (npr. dijabetes) ili stanjima (npr. pretilost). Ukoliko trebate pomoć kod planiranja adekvatne prehrane bez pretjeranih restrikcija obratite nam se s povjerenjem!
