U današnje vrijeme, iako ne u tolikoj mjeri kao ranije, pogrešno se smatra kako je smanjenje unosa prehrambenih masnoća logično rješenje za smanjenje razine ukupnog kolesterola i triglicerida u krvi.
Što uključuju prehrambene masnoće?
Prehrambene masnoće, osim triacilglicerola, uključuju cijeli niz spojeva nužnih za normalni rast i razvoj, kao i funkcije stanica i organizma općenito. Također, u sastav većine lipida uključene su esencijalne masne kiseline. Nutritivnu gustoću prehrambenim masnoćama svakako daje i skupina vitamina topljivih u mastima, odnosno vitamini A, D, E i K.
Prehrana siromašna masnoćama, ili pak njihova pretjerana restrikcija dovodi do niza nepoželjnih posljedica za zdravlje i stanje organizma. Lijekovi, čija je uloga vezanje masnoća kako bi se iste asporbirale u manjoj mjeri, također nepovoljno utječu na nutritivni status. Smanjeni unos ili apsorpcija masnoća mogu dovesti do hipovitaminoza. Budući da se one manifestiraju relativno sporo moguće je da u trenutku dijagnoze već znatno narušeno stanje organizma. Nedostatak esencijalnih masnih kiselina povezuje se sa sporijim mentalnim razvojem. Također, povezujemo ih s oslabljenim kognitivnim funkcijama, upanim procesima, astmom te većim rizikom od ateroskleroze i bolesti kardiovaskularnog sustava. Sve više istraživanja upućuje i na povezanost niskog unosa prehrambenih masnoća s razvojem depresije, anksioznosti i bipolarnog poremećaja.
Povišeni kolesterol
Povećana koncentracija kolesterola u krvi jest svakako čimbenik rizika od razvoja ateroskleroze. Međutim povećanje koncentracije kolesterola u krvi može biti i posljedica nasljednog poremećaja metabolizma koji onemogućuje uklanjanje suviška kolesterola iz krvotoka, što nije moguće regulirati unosom hrane.
Prehrana utječe na svega oko 20% koncentracije kolesterola u krvi. Iz toga se može zaključiti kako se smanjenim unosom prehrambenih masnoća razina kolesterola može normalizirati samo ako je prvotno ona bila umjereno povišena. Ako je razina kolesterola jako povišena, korekcija unosa hranom neće biti dovoljna.
Smjernice za snižavanje previsokih razina kolesterola u krvi su općenite, ali i individualne ovisno o dijagnozi pacijenta. Potrebno je smanjenje unosa zasićenih masti, posebice onih životinjskog podrijetla. Potrebno je pripaziti na unos crvenog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda kao i transmasnih kiselina koje nalazimo u mnogim pekarskim proizvodima te gotovoj i polugotovoj hrani. Važnu ulogu čine u vezanju viška kolesterola čine prehrambena vlakna koje nalazimo u integralnim žitaricama, voću i povrću. Određeni proizvodi od soje također mogu pomoći u snižavanju viška kolesterola u krvi.
Osobe koje imaju povišene trigliceride u krvi će više benefita imati od smanjenja unosa rafiniranih ugljikohidrata kao i alkohola budući da ove namirnice dovode do značajnog povišenja razine triglicerida.
