Što je crijevna mikroflora i koju zadaću ima?
Poput otiska prsta, svaki čovjek ima vlastitu crijevnu mikrofloru. Nju čini otprilike 500 do 1000 različitih vrsta bakterija čija je zadaća da efikasno sudjeluju u procesu probave hrane. Na sastav bakterija koje čine crijevnu mikrofloru pojedinca utječe genetika, prehrana i stil života te zdravstveni status.
Sastav crijevne mikroflore se stabilizira u četvrtom tjednu života dojenčeta i ostaje takav sve dok se u prehranu ne počinje uvoditi kruta hrana. Može se reći da se njezin sastav u potpunosti stabilizira u razdoblju između navršenih četiri i osam godina života.
Crijevna mikroflora i metabolička uloga
Međutim, koji je značaj tako velikog broja bakterija u našim crijevima? Prije svega, crijevna mikroflora ima izrazito bitnu metaboličku ulogu. Važna je za fermentaciju neprobavljenih ugljikohidrata putem koje se stvaraju hranjive tvari potrebne za rast bakterija u debelom crijevu te produkciju kratkolančanih masnih kiselina.
Kratkolančane masne kiseline, prvenstveno butirat, predstavljaju izvor hrane za kolonocite, odnosno stanice sluznice debelog crijeva. Osim toga, crijevna mikroflora ima i zaštitnu ulogu. Sprječava rast i razvoj štetnih bakterija te pomaže jačanju imunološkog sustava. Znanstvena istraživanja su potvrdila kako narušeno zdravlje crijevne mikroflore dovodi do razvoja različitih bolesti i stanja poput pretilosti, šećerne bolesti, upalnih bolesti crijeva, masne jetre pa čak i karcinoma.
Kako očuvati zdravlje crijevne mikroflore?
Kako bi očuvali zdravlje i pravilnu funkciju crijevne mikroflore izrazito je važno organizam opskrbiti adekvatnim količinama probiotika i prebiotika. Probiotici su „živi mikroorganizmi“ koji ispoljavaju povoljni učinak na zdravlje crijevne mikroflore. Pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. “dobrih i loših” bakterija) u našim crijevima budući da se ona može poremetiti uslijed stresa, starenja, raznih bolesti ili uzimanja antibiotika, izlaganja toksinima te kod prekomjerne konzumacije alkohola i dugotrajne loše prehrane. Prema istraživanjima je utvrđeno kako probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu mikrofloru, međutim mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Prebiotici pak predstavljaju izvor hrane za probiotike te pospješuju njihovo djelovanje.
Dakle, u prehranu uvrstite probiotike i prebiotike te pomozite vlastitoj crijevnoj mikroflori u oporavku, ili pak dodatno olakšajte njenu funkciju.
